University of Sarajevo
Univerzitet u Sarajevu javni je univerzitet koji potječe iz 1573. godine kada je osnovana Gazi Husrev-begova biblioteka, najstarija institucija u okviru Univerziteta u Sarajevu. To je najveći i najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini, te alma mater svih javnih univerziteta u zemlji. Moderna historija Univerziteta počinje od 1940. godine otvaranjem prvih svjetovnih visokoškolskih institucija. Danas Univerzitet u Sarajevu čine dvadeset i dva fakulteta, tri akademije i pet istraživačkih instituta sa statusom punopravnih članova, interno organiziranih u sklopu šest naučno/umjetničkih grupa iz oblasti društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodno-matematičkih i biotehničkih, te tehničkih nauka i umjetnosti. Oko 27.000 studenata trenutno studira na 226 studijskih programa prvog i 206 programa drugog ciklusa, te na 111 doktorskih studijskih programa.
Influence of the project on Institution
Svjesni smo da su studije TIMSS 2007 i PISA 2018 pokazale da naši učenici imaju niska postignuća u prirodnim naukama, ali njihov pozitivan stav je obećavajući tako da možemo raditi na poboljšanju rezultata međunarodnih studija, ali i na poboljšanju prirodoslovnog obrazovanja općenito. Budući da je naš Univerzitet najstariji i najveći u zemlji, naši studenti dolaze iz svih dijelova države. Nema sumnje da je potrebno djelovati – poboljšati prirodoslovno obrazovanje na svim razinama. To možemo učiniti kontinuiranim stručnim usavršavanjem nastavnika i ulaganjima u škole (laboratorijska i informatička oprema). ESTA projekt može nam pružiti nove kompetencije i iskustva kako bismo mogli raditi na poboljšanju obrazovanja nastavnika.
Network – local partners
Doc. dr. Ines Nuić
Zovem se Ines i docentica sam iz oblasti Hemija u obrazovanju. Tijekom mog obrazovanja suočavala sam se sa raznolikošću i jezičnom i kulturološkom, ali nije postojao sistematski pristup ovom pitanju, iako se povremeno obrađivao u postojećim nastavnim programima. Nadam se da ćemo steći nova iskustva suradnjom s međunarodnim partnerima koji se također susreću sa sličnim pitanjima. To bi nam omogućilo da obrađujemo sadržaje o raznolikosti s našim studentima i nastavnicima, kako bi ih oni mogli uzimati u obzir u svojoj nastavnoj praksi.
Prof. dr. Meliha Zejnilagić-Hajrić
Moje ime je Meliha i profesorica sam iz oblasti Metodika nastave hemije. Između ostalog, moji istraživački interesi usmjereni su na primjenu aktivnih metoda učenja i poučavanja hemije za studente nastavničkog smjera i za nastavnike hemije. Studenti nastavničkog smjera na UNSA dolaze iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, te imaju različito jezičko i kulturno naslijeđe. Izazov je pripremiti buduće nastavnike kao i nastavnike koji rade u školama kako se nositi sa heterogenošću u razredima. Očekujem da će se istraživanje u području jezičke i kulturalne raznolikosti moći primijeniti u našoj zemlji.
Doc. dr. Emina Dedić Bukvić
Moje ime je Emina Dedić Bukvić i docent sam na Univeritetu u Sarajevu. Moja polja istraživanja su obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika i pedagoga, nacionalna i međunarodna obrazovna politika, interkulturalni odgoj i obrazovanje. Usmjerena sam na pedagošku i didaktičko-metodičku izobrazbu budućih nastavnika na studijskim programima za nastavnike. U okviru ove teme naročito sam zainteresirana za podučavanje interkulturalnog odgoja, mirovnog odgoja i nenasilja u mikropedagoškim odnosima.
Doc. dr. Emira Mešanović-Meša
Zovem se Emira Mešanović-Meša i docentica sam iz oblasti bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu. Nastojim podučiti studente da je višejezičnost u našem obrazovnom sistemu bogatstvo koje omogućava svima da se osjećaju ugodno i jednako vrijedno, koje pomaže da se učenici upoznaju i razumiju te lakše i brže savladaju nastavne sadržaje. Jezičke razlike jesu izazov koji ne mora otežati rad u učionici – može sve učiniti puno boljim i zabavnijim.
Merima Mrdić
Ja sam Merima Mrdić i trenutno radim kao asistant u oblasti Hemije u obrazovanju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Tokom mog obrazovanja na nastavničkom smjeru u Nastavnom planu i programu je nedostajao fokus na heterogenost i raznolikost u učionici, iako je Bosna i Hercegovina zemlja bogata kulturnom i jezičkom raznolikošću. Ovaj projekat vidim kao priliku za lični razvoj, s ciljem zagovaranja ovih ključnih tema među sadašnjim i budućim nastavnicima hemije. Kao član akademskog osoblja težim promovisanju strategija koje obuhvataju raznolikost. Izuzetno me raduje saradnja sa partnerskim timovima jer predstavlja šansu za razvijanje i dijeljenje novih ideja, koje će imati za cilj poboljšanje naših obrazovnih sistema i naglašavanje važnosti uvažavanja heterogenosti i raznolikosti.